Čestitajući 8. mart, Gojković je rekla da je ovo dan ravnopravnosti žena koji u svom punom značenju i obimu možemo da ostvarimo samo ako na tome radimo zajedno i imamo podršku drugog dela planete, muškog pola.
„Danas se širom sveta obeležava ovaj datum, u spomen na dan kada su 1857. godine žene radnice izašle na ulice Njujorka tražeći svoja prava. Ono što ovde želim da istaknem, a što je neretko u nekim ranijim periodima zanemarivano, to je da je Srbija u pogledu prava žena oduvek bila napredna zemlja, koja je u mnogim stvarima prednjačila u odnosu na Evropu i svet“, naglasila je Gojković.
Podsetila je da je pravo školovanja za devojčice kod nas ostvareno još 1842. godine, kada je knez Mihailo Obrenović dao dozvolu trima ženama – Nataliji Petrović, Sofiji i Katarini Lekić da otvore prvu školu za devojčice u Srbiji, a da su žene pravo glasa dobile pre više od jednog veka, s obzirom na to da su još na Velikoj Narodnoj skupštini, 1918. godine, glasale za prisajedinjenje Kraljevini Srbiji delova države koji su bili pod Austrougarskom imperijom.
„I tako sve do današnjih dana, kada se zahvaljujući dobrim zakonima nalazimo u vrhu zastupljenosti u Narodnoj skupštini Srbije, Vladi Republike Srbije i svim drugim nivoima vlasti. I pored toga, svesni smo da nam predstoji još mnogo zajedničkog rada kako bi ostvarili potpunu radnu ravnopravnost u društvu“, dodala je Gojković.
Gojković je istakla da je ovo veče posebno, jer je posvećeno osobi koja je još u vreme 60-ih godina prošlog veka u Srbiji mnogo uradila za žene u seoskim područjima i za žensko preduzetništvo kakvim ga danas poznajemo i da je ovo priča o Dobrili Smiljanić, ženi zaslužnoj što je čitav svet čuo za malo srpsko selo Sirogojno u Zlatiborskom okrugu i veličanstvene modne kreacije koje su stvorile spretne i vredne ruke tamošnjih seoskih pletilja.
„I ova svečanost, upriličena upravo u muzeju koji čuva naše bogato etnografsko nasleđe, samo je malo vraćanje duga heroini koja je ostavila neizbrisiv trag u očuvanju kulturnog nasleđa i negovanju starih zanata i dala neizmeran doprinos ekonomskom osnaživanju žena i ostvarivanju principa rodne ravnopravnosti, kao i osnivanju i stvaranju posebnog Muzeja na otvorenom 'Staro selo Sirogojno'. Za Dobrilu sam čula još kao dete, kasnije uživala u njenim modnim revijama koje su zadivile čitav svet, pa su njene kreacije u isto vreme nosile i Raisa Gorbačov, kraljica Elizabeta Druga i Nensi Regan“, precizirala je Gojković.
Gojković je rekla da smo kroz primer Dobrilinog rada učili šta stvarno znači učiniti nešto konkretno za ravnopravnost žena.
„Posebno me je impresioniralo što je trudom, radom i zalaganjem uspela da svaka pletilja na kraju svog radnog veka ostvari i nacionalnu penziju“, naglasila je Gojković.
Gojković je rekla da joj je drago što je urodila plodom njena ideja da se obnovi zaveštanje Dobrile Smiljanić i napomenula da je sve počelo kada je priču o njoj prenela Gogi Grubješić i poklonila joj knjigu o Dobrili, te da se tako došlo i do večerašnjeg događaja, na kome je dodeljeno zaluženo priznanje Dobrili Smiljanić, koje je uručeno njenim potomcima i na kom je predstavljena novoustanovljena nagrada Delegacije Evropske unije u Srbiji pod imenom „Dobrila“.
Gojković je zahvalila Dobrili Smiljanić za sve što je uradila za našu zemlju, njenoj porodici što je bila u Etnografskom muzeju večeras, direktorki Muzeja na otvorenom „Staro selo Sirogojno“ Svetlani Ćaldović Šijaković što čuva sećanje na Dobrilino veliko delo, Gogi Grubješić i ambasadoru Žofreu za to što će rad Dobrile Smiljanić nastaviti da živi kroz nagradu sa njenim imenom.
Na svečanosti je predstavljena monografija o Dobrili prevedena na engleski jezik, a izdanje ovog značajnog dela Muzeja „Staro selo Sirogojno“ podržalo je Ministarstvo kulture.